Od posljednje gromile na graničnom luku oko Vrgorca započelo je povlačenje graničnog pravca prema Čitluku.[1] Granica ide kroz šumu grebenom brijega ispod spomenutog brda Gradina, zalazi na područje sela Otrić,[2] a prva gromila postavljena je »na vrhu brda iznad Otrića«. Odatle, opet grebenom i u pravoj liniji, izbija na brdo Dusina.[3] Tu je postavljena druga gromila. Odavde produžuje grebenom ovoga brda i izlazi na brdo Prolog,[4] na čijem je vrhu podignuta treća gromila. Odavde se granica spušta, prelazi put u prološkoj uvali i tu, u blizini hrišćanskog groblja, postavljena je četvrta gromila. Pravac odavde vodi uzbrdo, a peta gromila postavljena je blizu vrha planine, »iznad kuće Dropulića[5] i brda Zveč«.[6] Odavde granični pravac vodi do šeste gromile postavljene »naprema brdima Zveč i Semij«.[7] Odatle pravac prolazi kroz šumu i ispod brda Gradačina,[8] a iznad sela Crljene šume,[9] postavljena je sedma gromila. Odavde se granični pravac spušta u polje Jezerac,[10] ide prema krševitom brijegu Zelenikovac,[11] koji se nalazi u polju, i desno od nje govog vrha postavljena je osma gromila. Pravac produžuje preko polja Jezerac, prelazi potok Klokun,[12] i izbija na Sporo polje.[13] Tu je postavljena deveta humka. I deseta humka nalazila se u ovom polju, »opet u blizini spomenutog potoka Klokun, usred polja«. Idući i dalje Sporim poljem, granični pravac ponovo prelazi navedeni potok, ide sredinom polja sve do njegovog ruba, gdje je, pokraj jedne njive, postavljena jedanaesta gromila. Prava linija granice uskoro se odavde uspinje i zalazi u veliku šumu. Dvanaesta gromila postavljena je s lijeve strane brda Plaznik,[14] naprema brdu Rudnik.[15] Odavde pravac vodi i dalje kroz veliku šumu, a trinaesta gromila postavljena je s desne strane puta, »iznad obradivog zemljišta Bebića«.[16] Granični pravac se odavde spušta, opet ikroz veliku šumu, nailazi ispod sela Bijača,[17] koje ostaje na turskom teritoriju i izbija nad Rotni dolac,[18] gdje je, »na rubu lijeve strane brda Dragovija«,[19] postavljena četrnaesta gromila. Odavde granični pravac presijeca jednu uvalu, zatim prolazi kroz šumu Rotnog doca, prolazi ispod brda Garište,[20] pod kojim je, na lijevoj strani puta, postavljena petnaesta gromila. Odavde prolazi preko uvale i potoka i penje se na brdo koje se u hududnami naziva Krstina,[21] gdje je postavljena šesnaesta gromila, »naprema tvrđavi Stara Gabela«. Granica sada zalazi na područje sela Crnić,[22] a sedamnaesta gromila postavljena je »na stijeni, na rubu jezera, s donje strane izvora Alečkovac«.[23] Granični pravac ide odavde preko barovitog terena »pravo prema tvrđavi Čitluk«,[24] a osamnaesti, posljednji pogranični znak na ovom pravcu bila je humka od zemlje, postavljena na ziratnom zemljištu, »na mjestu pod nazivom Glavnice«.[25]
[1] U svim rukopisima piše Čiklut, u ZA (122 a, b) na svim mjestima Citluch. U zbirci karata i planova Arhiva grada Sarajeva (up. nap. 158) stoji Ciclut, odnosno Cicluth. Radi se o porušenoj tvrđavi Čitluk iznad Gabele (up. i nap. 263).
[2] Današnje selo Otrić nastalo je spajanjem zaselaka Otrić i Seoci.
[3] Dusina, selo jugoistočno od Vrgorca.
[4] Danas Veliki Prolog, brdo i selo, između sela Dusina i Prolog, jugoistočno od Vrgorca.
[5] Danas na ovom području postoje tri Dropulića. Ovdje se radi o Dropuliću ispod planine Prolog, jugoistočno od Vrgorca.
[6] Zveč, visoko i krševito brdo između Velikog Prologa i Gradine.
[7] U ZA (122 b) Semich, brdo i selo Semij, sjeverozapadno od sela Crveni Grm, na odvodnom rukavcu Trebižata, koji služi za navodnjavanje i koji se u neposrednoj blizini ruši u ponor.
[8] Gradčina, brdo na čijem se vrhu nalazi crkva sv. Roka. Leži između brda Zveč i Mali Prolog.
[9] U ZA (122 b) Zarglizze Summe, danas Ceveni Grm, selo jugoistočno od Vrgorca, na lijevoj strani puta Vrgorac—Metković.
[10] Jezero, polje koje se proteže jugoistočno od sela Crveni grm, ispod brda Humci.
[11] U ZA (122 b) Zlicnica, danas Zelenikovac, brežuljak koji se nalazi u polju Jezero, južno od brda Klokun.
[12] Klokun, brdo jugoistočno od sela Crveni Grm. Ovdje je riječ o potoku koji izvire na tom brdu.
[13] Sporo polje, i danas pod istim nazivom. Prostire se jugoistočno od brda Klokun.
[14] Plaznik, brdo sjeverozapadno od sela Bijača. Ostaci granične gromile na njemu još postoje.
[15] U narodu se čuje i Rudnik i Rudnjak. Ovo brdo leži sjeverozapadno od sela Bijača. Danas je na njemu groblje ovog sela.
[16] U hududnami Bebo-oğli, u ZA (122 b) Bebich — Bebić, obradivo zemljište koje se i danas tako zove.
[17] Postoji Gornja i Donja Bijača, obje se nalaze lijevo od puta Vrgorac—Metković.
[18] Rotni dolac, nalazi se između sela Galić i Miloševica, jugoistočno od sela Bijača.
[19] Dragovija, brdo koje se nalazi iznad Novih Sela, sjeverozapadno od Gabele.
[20] Garišta, brdo na kojemu je ranije postojao i zaselak. Danas je samo ispasište jer su se stanovnici raselili.
[21] Ovo brdo koje se nalazi zapadno od Gabele danas se naziva Krstac.
[22] Crnić, selo koje leži ispod Jaseničkog brda, sjeverozapadno od Gabele.
[23] Danas se ovaj izvor naziva Leskovača. Njegova pitka voda služi za piće stanovnicima sela Crnić.
[24] Podgrađe oko ove tvrđave zvalo se također Čitluk. U narodu ovaj naziv više nije uopšte u upotrebi. Up. i nap. 158 i 240.
[25] Dio plodnog i obradivog Donjeg polja ispod same Gabele Gabeljani i danas nazivaju Glavnice.