Od posljednje gromile na kružnoj liniji oko Zadvarja započinje prava linija granice prema Vrgorcu. Prva gromila na ovom sektoru postavljena je na brijegu Gola glava,[1] koji leži na području sela Grabovac,[2] ispod brda Pale.[3] Odavde prolazi kroz crnogorično područje na Biokovu, ide ispod crkve Sv. Jure,[4] koja se nalazi na visokom vrhu, i u ravnoj liniji na području sela Zagvozd,[5] postavljena je druga, treća i četvrta gromila, a peta je postavljena iznad Vučjeg dola,[6] na padini Golog brda,[7] koje se nalazi na području sela Gornji Vrhdol.[8] Pravac odavde vodi preko kamenjara i velike uvale i izbija na brdo Vodena glavica,[9] koje je tada bilo obraslo crnogoricom. Tu je postavljena šesta gromila. Granični pravac odavde je išao »kroz selo Vrbu«,[10] i izbijao na Siljansku glavicu,[11] gdje je postavljena sedma gromila. Odavde granični pravac vodi preko krša i šume i izlazi na Lužni Gudelić,[12] iznad Lužnog doca.[13] Tu je postavljena osma gromila. Pravac odavde ide grebenom brda. Deveta humka postavljena je iznad lokaliteta koji se tada nazivao Dolac,[14] »i popovske kuće«.[15] Linija granice odavde vodi preko brda i šikare i zalazi na područje sela Donji Vrhdol.[16] Deseta gromila postavljena je »pokraj kuće hrišćanina koji se zove Dobrović«.[17] Odavde pravac vodi preko šumovitog i krševitog terena do jedanaeste gromile postavljene u selu Godinj,[18] »u blizini kuće, gumna i velikog oraha hrišćanina koji se zove Pavatović«.[19] Prava linija granice odavde vodi preko njiva, uspinje se na Godinjsko brdo,[20] gdje je postavljena dvanaesta gromila. Granica je odavde povučena ponovo kroz šumu i krš. Sljedeća, trinaesta gromila postavljena je na području sela Rašćane,[21] »na staroj, velikoj gromili, u šumi, ispod puta ... s desne strane kuće kneza Nikolice«.[22] Četrnaesta gromila nalazila se iznad ovog puta, na mjestu gdje se dodiruju područja sela Rašćane i Kozica.[23] Granica odavde vodi preko obradivog zemljišta do petnaeste gromile, postavljene »u njivi Kobila hrišćanina koji se zove Štulić«,[24] u granicama sela Kozica, a odavde, opet preko njiva, do šesnaeste gromile, postavljene »s donje strane vode Vrutak,[25] blizu mjesta starog vinograda nekog Mihočevića«.[26] Sedamnaesta gromila nije bila daleko, nalazila se »na uglu Poprečnih njiva,[27] a osamnaesta na lokalitetu koji se tada nazivao Podmoć,[28] »ispod crkve«.[29] Granica je odavde vodila uzbrdo i izlazila na vrh planine Miovija.[30] Predstavnici obiju strana složno su prihvatili prijedlog da se vrh Miovije, u dokumente o razgraničenju, ubilježi kao pogranični znak broj devetnaest. Granični pravac odavde prelazi preko uvale ispod Miovije, uspinje se na mjesto koje se tada nazivalo Prvakova glavica,[31] a nalazi se iznad sela Zavojane,[32] gdje je postavljena dvadeseta gromila. Odatle se pređe preko sljedeće uvale, iziđe na obradivo zemljište Vrbica,[33] i »ispod dva velika bunara«[34] postavljena je dvadeset i prva gromila. Pravac odavde vodi brdom, nailazi na put, i s gornje strane toga puta postavljena je dvadeset i druga gromila, odakle produžuje istim brdom i u istom smjeru do dvadeset i treće gromile, postavljene »na mjestu pod nazivom Dobri dub«.[35] Sljedeći granični znak na ovom sektoru, dvadeset i četvrta gromila, postavljena je »na brdu Kruščica,[36] iznad sela Prapatnica,[37] odakle granični pravac vodi preko velike šume i krša do dvadeset i pete gromile, postavljene »na velikoj stijeni usred planine Motokit«.[38] Posljednja, dvadeset i šesta gromila na ovom pravcu nalazila se između Velikog i Malog Motokita,[39] tako da je selo Prapatnica ostalo na lijevoj strani granične linije, a selo Kotezi[40] na mletačkom teritoriju.
[1] Gola glava, u ZA (121 a) Glaglav, danas Gologlava, Krševito brdo jugoistočno od Zadvarja.
[2] Grabovac, područje i selo istočno od Zadvarja.
[3] Pale, brdo obraslo niskom šumom, leži između zaselaka Čikeše i Krželji.
[4] U ZA <121 a) st. Zorzi — crkva sv. Jure. U njenoj blizini podignut je televizijski relej koji zaista dominira čitavom okolinom.
[5] Zagvozd, kraj i selo sjeverno od Makarske.
[6] Vučji dolac, nalazi se između Zagvozda i Župe, jugoistočno od Zadvarja. Nekada je bio obradivo i plodno zemljište. Danas je sasvim zapušten.
[7] Brdo jugoistočno od Zadvarja, sa veoma oskudnom vegetacijom. I danas se naziva Golo brdo.
[8] u ZA (121 a)... di Vardo’ superiore... Gornji Vrhdo. Zajedno sa Vrhdolom Donjim nekada je označavao prostrano područje. Nastajanjem novih sela i zaselaka ovaj naziv je odavno van upotrebe. Područje nekadašnjeg Gornjeg Vrhodola danas se naziva Župa — Krstatice. Up. i napomenu 612.
[9] Vodena glavica, visoko, vrletno brdo jugoistočno od Zagvozda.
[10] Vrbe, obradivo zemljište na području sela Župa, ispod Vodene glavice. Selo ili zaselak pod ovim nazivom ne postoji u ovom kraju.
[11] U ZA (121 a) Sigliansca Glavizza, nepoznato. Lokalitet Siljev brig ne dolazi u obzir zbog znatnog odstupanja od pravca kojim je povučena granična linija.
[12] U ovom kraju i danas živi porodica Gudelj. Međutim, obradivo zemljište pod nazivom Lužnjaci, koje se nalazi upravo na ovom potezu, pripada danas porodici Budalić.
[13] U ZA (121 a) Luxni Dolaz, danas Lužnjak. Ovo obradivo zemljište leži između brda Vodena glavica i Gradina, na području Župe.
[14] Ovaj lokalitet danas se naziva Vojač dolac. I danas je to obradivo zemljište. Tragovi gromile također postoje.
[15] Stara, mala građevina, koju mještani nazivaju Popovska kuća, postoji i danas.
[16] U ZA (121 b)... Vardo’ inferiore — Donji Vrhdo. Na nekadašnjem području ovoga sela sada se nalazi veliko selo Rašćane sa brojnim zaseocima. Up. i napomenu 604.
[17] Ovo prezime nisam mogao utvrditi u ovom kraju.
[18] Godinj, zaselak na području Rašćana, sjeverozapadno od Vrgorca.
[19] Prezime Pavatović danas ne postoji u ovom kraju.
[20] Godinj, ili Godinjsko brdo, krševito brdo iznad istoimenog sela.
[21] Rašćane, široko područje i selo sa mnogo zaselaka, oko ceste Zadvarje—Vrgorac.
[22] I danas postoji jaka porodica Knezovića. Žive na svojim imanjima, između sela Rašćane i Kozica.
[23] Kozica, kraj i selo oko ceste, sjeverozapadno od Vrgorca.
[24] Danas postoji zaselak Štulići, u selu Kozici. Prezime Štulić, međutim, ne postoji na ovom području.
[25] To je, u stvari, podzemni depo vode, koji se, uglavnom crpenjem, koristi ne samo za piće i napajanje stoke, nego i za navodnjavanje.
[26] I danas na ovom području živi porodica Miočević. Nastanjena je u Miočevićima — zaseoku sela Kozica. U ZA (121 b), međutim, stoji Mitrevich.
[27] Poprečne njive, i danas obradivo zemljište, uglavnom pod vinogradom, leži u podnožju brda Miovija, sa sjeverozapadne strane.
[28] Ostaci ove gromile kod crkve sv. Ilije u Antunovićima još uvijek postoje. Naziv Podmoć, međutim, odavno nije u upotrebi.
[29] To je crkva sv. Ilije koja postoji i danas u Antunovićima — zaseoku sela Kozica.
[30] Miovija, visoko i krševito brdo, leži na lijevoj strani ceste Zadvarje—Vrgorac. Ostaci gromile postoje i ovdje.
[31] Danas se ova glavica naziva Privorac. Gromila koja se nalazi u njenoj neposrednoj blizini još postoji.
[32] Zavojane, područje i selo, prostire se sjeverozapadno od Vrgorca, na lijevoj strani ceste, ispod brda Miovija.
[33] Danas se ovaj lokalitet naziva Vrba.
[34] Dva bunara o kojima je ovdje riječ postoje i danas, ali se mještani ne koriste njihovom vodom zbog navodne štetnosti po zdravlje.
[35] Dobri dub, nepoznato.
[36] Danas se to naziva Kruška. To je brdo na sjeverozapadnoj padini planine Motokit. Gromila i danas postoji. Nalazi se pored pješačke staze koja vodi iz zaseoka Zekuljić prema selu Stilje.
[37] Prapatnica, selo sjeverozapadno od Vrgorca. Čuje se i naziv Papratnica
[38] Visoka i krševita planina Motokit, sjeverozapadno od Vrgorca.
[39] Postoji Veliki i Mali Motokit, oba su sjeverozapadno od Vrgorca.
[40] Kotezi, selo ispod planine Motokita, 3 km jugozapadno od Vrgorca.