Granica bosanskog pašaluka prema Mletačkoj Republici započinje od velike humke, odnosno gromile — kako se u dokumentima o razgraničenju sa Venecijom nazivaju ovi pogranični znaci — koja je postavljena na Medvidijoj Glavici na Debelom brdu,[1] sjeverozapadno od Knina i koja, u stvari, predstavlja tromeđu.
Osmim članom ugovora o miru između Osmanske Carevine i Mletačke Republike predviđeno je da ova granica ide u pravoj liniji od tvrđave do tvrđave, a oko tvrđava, odnosno većih mjesta, da pravi polukružnu liniju čiji će poluprečnik iznositi, otprilike, jedan sat pješačkog hoda. U praksi to je značilo tri do pet kilometara od središta mjesta koje opasuje granični luk. Pravac povlačenja ove linije išao je, uglavnom, prema jugozapadu.
Prvi pogranični znak na ovoj liniji postavljen je na grebenu blizu velike gromile koja predstavlja tromeđu. Granica odavde ide valovitim terenom i prolazi iza današnje Vidakove glavice,[2] koja se u to vrijeme nazivala Svilova glavica, gdje je postavljena druga gromila. Treća gromila postavljena je na Ravnoj poljani,[3] na desnoj strani puta »koji ide iz Golubića[4] prema Kotaru«.[5] Četvrta gromila na ovom pravcu nalazila se blizu današnjeg sela Žagrović,[6] na vrhu krševitog brijega koji se naziva Kameno brdo.[7] Ova gromila predstavlja posljednji pogranični znak postavljen na pravoj liniji povučenoj od tromeđe prema Kninu, i istovremeno prvu gromilu polukružne linije, koja je opasivala Knin sa sjeverozapada i sjevera.[1] Na topografskoj sekciji Knin und Ervenik, (MI, 1908) ubilje-žena je kota 740, Medveđak na Debelom brdu, sjeverozapadno od Knina. Isto i na sekciji Knin VTKJ. U ZA (115 a) Medvegia glavica, inače Medveđak. Još uvijek je očuvana ova velika gromila koja dominira okolinom.
[2] Svilova glavica, danas Vidakova glavica. Pogranična gromila u njenoj blizini prilično je očuvana. Udaljena je oko 2,5 km od one na Medveđaku.
[3] Ravna poljana, danas Stara straža, udaljena oko 800 m od prethodne gromile. Sama »poljana« naziva se danas Selište. Zemljište je obradivo.
[4] Područje i selo sjeverno od Knina.
[5] Teritorij stare županije Luke, Gornji i Donji Kotari u nekadašnjem ličkom sandžaku zvao se nahija Kotari, a nalazio se između Zrmanje i Krke. Up. Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, str. 116.
[6] Žagrovići, selo sa više zaselaka. Leži između Debelog brda i Knina.
[7] Kameno brdo, i danas pod istim nazivom, nalazi se na području sela Žagrovići, udaljeno je oko 1 km od predhodne gromile.