Od gromile postavljene na Kamenom brdu, na području sela Žagrović, započinje polukružna linija iznad Knina. Idući ovom linijom prva gromila postavljena je s desne strane puta, naprema prethodnoj gromili. Druga je postavljena s lijeve strane puta, koji dolazi u Knin iz Dumača.[1] Treća gromila postavljena je s desne strane potoka Radiljevac,[2] uvr brda, iznad jedne oštre litice.[3] Sljedeća, četvrta gromila postavljena je ispod obronka, također pod jednom liticom, »na putu koji ide prema kući Husejin-age Ćiverice«. Granična linija odavde ide preko obradivog Pisarevog polja,[4] vodi prema jezeru koje je tada bilo pod trskom,[5] gdje je u livadama u blizini samog jezera postavljena peta gromila. Granica sada produžuje preko jezera, zatim preko livada s njegove druge strane, prelazi rijeku Butišnicu[6] i izbija u Kninsko polje.[7] Šesti pogranični znak, a bila je to humka od zemlje, postavljen je na današnjoj Kalatovoj glavici.[8] Slijedeći stalno luk ove granične linije izbija se na prostor između dvaju putova,[9] koji vode prema Kninu i prema mostu Topolje.[10] Na prostoru između njih postavljena je sedma humka. Osma je bila na brežuljku Ledenica,[11] a deveta blizu rječice Orašnice,[12] »na gornjoj strani puta koji dolazi iz Hrastovca«.[13] Deseti pogranični znak je ponovo gromila od kamena, a nalazila se u neposrednoj blizini Crnog vrila[14] »u Sridoriku«.[15] Granica odavde vodi preko obradivog zemljišta ispod brda Bralovci,[16] u ataru sela Kovačić,[17] i na jednom karakterističnom kamenjaru postavljena je jedanaesta gromila. Dvanaesta je bila »iznad Seličina kućišta«,[18] trinaesta na brežuljku Brušnjača,[19] četrnaesta ispod današnjeg brežuljka Gradina,[20] »na putu koji dolazi sa Plješevice«,[21] a petnaesta gromila postavljena je na desnoj strani puta »koji ide prema kuli Topolje, mostu i mlinovima«.[22] Granica ovdje prelazi preko rijeke Krke,[23] a šesnaesta gromila postavljena je »naprema jednoj karakterističnoj stijeni«. Sljedeća, sedamnaesta gromila postavljena je između dva puta koji od Topolja vode »prema Lopuškom mlinu[24] i Kosovu«,[25] a nalazila se ispod brda koje i danas nosi isti naziv — Borova kosa.[26] Odavde je granica vodila samim putom. Kao pogranični znak ubilježena je i jedna jama ispod puta, u čijoj je blizini granica prelazila ovaj put, a osamnaesta gromila postavljena je s lijeve strane ovog puta, tamo gdje se on spušta u ravnicu, nešto prije Lopuškog jezera[27] i Lopuških stijena.[28] Devetnaesta gromila predstavlja i posljednji granični znak na polukružnoj liniji oko Knina, postavljena je ispod puta, pošto se »malo prođu Lopuške stijene«, a nedaleko od današnjeg zaseoka Ubovići, koji leži jugoistočno od Knina.
[1] Dumače, tako se i danas naziva područje pod šumom i pašnjacima sa nekoliko zaselaka. Nalazi se sjeverozapadno od Knina. Pripada katastarskoj opštini Strmica.
[2] Radiljevac, potok, desna pritoka Krke, u narodu, međutim, živi samo naziv Radljevac.
[3] U ovom pravcu ima više oštrih litica. Litica o kojoj je ovdje riječ najvjerovatnije je ona koja se nalazi iznad današnjeg zaseoka Raškovići.
[4] Yazici ovasi — Pisarevo polje, u ZA (115 a) Sagezizno Poglie, bez sumnje polje današnjih zaselaka Kolundžije i Raškovići.
[5] Ovo jezerce u Kninskom polju postoji i danas.
[6] Butišnica, desna pritoka Krke.
[7] Kninsko polje, sjeverno i sjeverozapadno od Knina.
[8] Kalatova glavica nalazi se na lijevoj strani Butišnice i sjeverno od Knina.
[9] Ovi putovi su i danas u upotrebi. U blizini se nalaze kuće Mirkovića.
[10] Most u Topolju, oko 4 km od Knina prema Vrlici.
[11] Ledenica, brijeg u Kninskom polju, koji leži između zaseoka pod nazivom Guga i sela Vrpolje.
[12] Orašnica, također desna pritoka Krke.
[13] Toponim sa imenom Hrastovac, Hrastoč ili sl. nisam mogao utvrditi.
[14] Izvor i potok Crno vrilo, danas, kao sporedni dio vodovodne mreže Knina, svojom veoma pitkom vodom napaja dio gradskog područja oko željezničke stanice.
[15] Srdorik, Sridorik ili si., u ZA (115 b) Soridovich, ovaj naziv odavno nije u upotrebi.
[16] Bralovci, brežuljak u Kninskom polju, nalazi se u blizini današnjih zaselaka Jelići i Kotaraši.
[17] Kovačić, selo u Kninskom polju.
[18] Lokalitet pod nazivom Seličino kućište danas više ne postoji.
[19] Brušnjača, blago uzdignuti brežuljak pokriven niskom šumom, prostire se između Crnog vrila i brežuljka Gradina.
[20] Brežuljak Gradina, to je današnja Gradina, zatravljeno brdo upravo iznad mosta preko Krke u Topolju.
[21] Ovdje je riječ o Plješevici istočno od Golubića, a sjevero-istočno od Knina. Domaće stanovništvo naziva je i Golubijska Plješevica.
[22] I danas postoje ostaci ove kule i mlinovi.
[23] Nedaleko od Topolja prema Vrlici, pod samim vodopadom rječice Krkić, nalazi se izvor Krke. U topografskim kartama pogrešno je ovaj dio Krke do Knina označen imenom Krkić.
[24] Lopuški mlin, jugoistočno od Knina, na putu Biskupija— —Topolje.
[25] Kosovo, široko područje sa brojnim selima, južno i jugoistočno od Knina.
[26] Borova kosa, brdo iznad sela Kovačić i Topolje.
[27] Lopuško jezero, jugoistočno od Knina, postoji i danas pod istim nazivom.
[28] Riječ je o stijenama koje se nalaze iznad Lopuškog jezera. Stariji mještani i danas ih nazivaju Lopuške stine.