Prva humka za područje koje je pripadalo Cetinu,[1] Pećima,[2] Cazinu[3] i Tržcu,[4] postavljena je na rubu šume koja se nalazi prema izvoru rječice Rabinje. Druga humka bila je »na putu poznatom pod nazivom Cetinovo bilo«[5] pored jednog velikog hrasta. Granica odavde izlazi na otvoreni prostor, na livadu koja se tada nazivala Kabilovo razbojište.[6] Na njoj je postavljena treća humka. Granica odavde vodi podnožjem brda, prelazi Koraninu[7] desnu pritoku, rječicu Grabovac,[8] a sljedeća, četvrta humka postavljena je u livadi, s desne strane puta. Ova humka bila je velikih dimenzija a nalazila se tačno nasuprot humci na Kabilovom razbojištu. I peta humka bila je golema. Nalazila se također u podnožju brda, na obali navedene rječice Grabovac. Odavde granica prelazi rječicu Grabovac, ide preko brda i šesta humka postavljena je »nasuprot rijeci Krleduši«[9] a sedma »pokraj breze blizu rijeke Krleduše«. Granica odavde izlazi uvrh Selišta Gnojnice,[10] gdje je pored jednog stabla postavljena osma humka. I deveta humka bila je na ovom Selištu, na njegovom rubu. Granica ovdje pravi zaokret, slijedeći rub ravnice, jer je unaprijed među komisijama dogovoreno da »sva polja, livade, otvorena i ravna mjesta koja se nalaze s desne strane, na području tvrđave Slunj, ostaju pod dominacijom austrijskog cara, a sve visoke planine na lijevoj strani [granične linije] ... ostaju pod upravom Visoke Porte«, pa je sljedeća, deseta humka, opet na ovom Selištu, postavljena »pored jednog hrasta, na rubu brda«. Odavde granica ide putom, zalazi u planinu i izlazi na mjestu gdje se rječica Gnojnica[11] ulijeva u Koranu. Pored i ovog ušća postavljena je jedna golema humka, kojom je završeno razgraničavanje ovog područja.